Prof. dr. sc. Nada Grgurić

Predgovor katalogu s izložbe slika u »Velikom Taboru« 1988.g.

Poštar Marijan Zanoški iz Tuhlja ,sela Prosenik, mladi je slikar samouk, koji je osjetio potrebu da svoje doživljaje likovno izrazi još 1975.godine. Započeo je preslikavanjem prirode na tavanu svoje zagorske hiže, i to uljanim bojama na lesonitu. Samouk, kreativan i uporan u traženju svog likovnog govora. Ubrzo svladava teškoće slikanja na staklu. Prirodno znatiželjan i stvaralački s izrazitim talentom koji ga tjera da se što neposrednije slikarski izrazi, nastoji na staklo što točnije prenijeti realnost koja ga okružuje. Ali njegov unutarnji osjećaj za likovno time se ne zadovoljava. Radom i s iskustvom dolazi do spoznaje da likovno nije puko prenošenje realiteta. Započinje slike u akromatskim tonovima, tražeći u njima sklad i harmoniju i instinktivno osjećajući da će tako najlakše izraziti svoju potrebu za likovnim govorom. U centar stavlja ljudsku figure, one su u ovim ranim slikama vrlo izražajne, oslikan s mnogo ljubavi i topline.
Postepeno, mladi se umjetnik potpuno predaje pejzažu, koji postaje njegova likovna i životna preokupacija. Otkriva nam detalje predivnog zagorskog krajolika a svaki detalj u njegovim slikama ima vrijednost i ljepotu kompozicijske cjeline. Ovdje dominira izvanredna kompozicija, tonsko bogatstvo i specifična paleta prožeta crveno-ljubičastim tonovima. Težnja za bojom nadmeće se s fasciniranošću tonom pa na mnogim slikama vidimo nebo prikazano tonski a ostatak pejzaža koloristički što je sve ipak u skladnoj i lijepoj cjelini.
Marijan Zanoški daleko je odmakao od početničkog preslikavanja prirode: usavrši je svoj specifični likovni jezik, krećući se trnovitim putem slikara-samouka. Ali tamni tonovi postepeno kao da se uvlače u njegove pejzaže, možda kao sjene sjete jer ovaj talent nije još do sad dobo priznanje koje mu bez sumnje pripada. Rad suptilnog slikara Marijan Zanoškog tek čeka društvenu valorizaciju i priznanje. Zbog toga sa zanimanjem očekujemo nove izložbe ovog talentiranog sina Hrvatskog Zagorja.

Prof. dr. sc. Nada Grgurić