Prof. Snježana Pintarić

Predgovor katalogu s izložbe slika u Klanjcu 1991.g.

 

Marijan Zanoški svakodnevno susreće mnogo ljudi, zalazi u mnoge domove u Tuhlju i Klanjcu. Dočekuju ga s radošću ili ljutnjom, ovisno o pošiljci koja se krije u njegovoj velikoj kožnatoj torbi. Poznaju ga mnogi , ali malo je onih koji znaju da se njihov pismonoša u slobodnim satima osim svoje obitelji i okućnice u idilično mirnom zaseoku Proseniku bavi i slikarstvom. I to već desetak godina marljivo učeći i napredujući u svladavanju tehnike ulja na staklu, istodobno izgrađujući svoj stil oslobađajući se u tom procesu prvobitnih poticaja i uzora. A radeći uzori bili su naši poznati slikari-naivci okupljeni pod imenom hlebinske škole, čiju je tematiku i likovni jezik i Marijan u početku preuzeo. Marijan u tro vrijeme na tipičan način početnika, slika pejzaže tipićnije za Podravinu nego li za Zagorje s nizinama pokrivenih snijegom i malim kučicama okruženih ogradom i grupicama drveća. Na tim slikama Marijan eksperimentira s bojom u nekim u nekim pejzažima prevladavaju plavo- ljubičasti tonovi dok u drugim plamte jarko žuto-narančasti akcenti. Na figure u pejzažu nailazimo tek ponekad, no ni onda nisu stopljene s krajolikom već se u prvom planu odvajaju od njega. Kao da nisu srasle sa slikom i promatrajući ih osjećamo da je slikarev interes zapravo usmjeren prema pejzažu koji se proteže u dubinu slike. Instinktivno je tu činjenicu osjetio i opredijelio se za daljnji rad samo na pejzažu i sam Marijan. Slike iz njegove posljednje faze nastale su u protekle dvije, tri godine i sve su posvećene pejzažu. Pa čak unutar ove tematike primjećuje se razvojna linija i polagano usmjeravanje na još užu temu unutar tog kruga. Od prepoznatljivih zagorskih brežuljaka , njiva sa stogovima sijena, vinograda s klijetima na slikama se sve češće javljaju osamostaljene mase šuma ili čak pojedina stabla a boje se sužuju na skale zelenog ili smeđeg. Svi detalji su minuciozno obrađeni s ljubavlju i strpljenjem. Marijanove nas slike vode u neke nove pejzaže , tipične samo za njegov slikarski svijet.
I stoga je dobro da ih danas možemo vidjeti u Klanjcu, jer one su zapravo potekle iz ovog kraja.
Prof. Snježana Pintarić

Komentiraj